NE nasilju nad ženama: brojke koje zabrinjavaju

Povodom 16 dana ZONTA aktivizma u kojem članice ZONTA kluba širom svijeta glasno kažu NE nasilju nad ženama donosimo statistiku u brojkama.

Otprilike jedna od tri (30%) žene širom svijeta je u svom životu iskusila fizičko i/ili seksualno nasilje koje su počinili ili seksualni partner ili treća osoba.
27% žena dobi između 15-49 godina koje su u vezi prijavljuju da su izložene nekom obliku fizičkog i/ili seksualnog nasilja od strane svog partnera.
Globalno, 38% ubojstava žena počini njihov partner.
Procjenjuje se da je u svom životu 37% žena koje žive u najsiromašnijim zemljama iskusilo fizičko i/ili seksualno nasilje od strane partnera, pri čemu se u nekima od ovih zemalja postotak diže na 50%.
Područja Oceanije, Južne Azije i subsaharske Afrike imaju najviše postotke nasilja nad ženama u dobi 15-49 godina od strane partnera, i to u rasponu od 33% do 51%. Najniži postoci se bilježe u Europi (16-23%), Srednjoj Aziji (18%), Istočnoj Aziji (20%) i Jugoistočnoj Aziji (21%).
Širom svijeta gotovo se do 50% seksualnih napada počini prema djevojčicama ispod 16 godina.
Prvo seksualno iskustvo od nekih 30% žena je prisilno. Postotak je čak viši među onima koje su imale manje od 15 godina u vrijeme prvog spolnog odnosa, kod kojih 45% prijavljuje da je iskustvo bilo prisilno.
Nasilje može negativno utjecati na žensko fizičko, mentalno, seksualno i reproduktivno zdravlje, i u nekim područjima može povećati rizik od zaraze HIV-om.
80% od procijenjenih 800,000 ljudi koje se krijumčari preko granica godišnje su žene i djevojke, od čega većina (79 posto) u svrhu seksualnog izrabljivanja. Još više žena i djevojaka se krijumčari unutar država, često u svrhu seksualnog izrabljivanja ili služenja u kućanstvu.
U SAD-u 55% žena koje imaju HIV prijavljuju nasilje od strane partnera.
Jedna studija u Europi je otkrila da je 60% krijumčarenih žena doživjelo fizičko i/ili seksualno nasilje prije krijumčarenja, što potvrđuje spolno uvjetovano nasilje kao okidač u krijumčarenju žena.
Seksualno nasilje, osobito tijekom djetinjstva, može dovesti do pojačanog pušenja, korištenja nedozvoljenih sredstava i riskantnog seksualnog ponašenja. Ono je također povezano s nasilničkim ponašanjem (kod muškaraca) odnosno da se nad njima vrši nasilje (za žene).
Žene koje su fizički ili seksualno zlostavljane imaju 1.5 puta veći rizik od dobivanja seksualno prenesive infekcije, HIV-a, u odnosu na žene koje nisu iskusile nasilje od strane partnera.
Žene koje su doživjele nasilje od strane partnera imaju 16% veći rizik od pobačaja i 41% veći rizik od prijevremenog poroda.
Nekoliko studija provedenih u međunarodnom okruženju su otkrile da se muški počinitelji spolnog nasilja upuštaju u ponašanje koje njihove partnerice dovodi u veći rizik od zaraze HIV-om.
Djeca koja odrastaju u nasilnim obiteljjima mogu patiti od širokog spektra poremećaja u ponašanju i emocionalnih poremećaja. Ovo se također može povezatii s prijestupničkim ponašanjem ili doživljavanjem nasilja kasnije u životu.
Otprilike 120 milijuna djevojaka širom svijeta (više nego svaka deseta) je iskusila prisilni spolni odnos ili druge seksualno prisilne radnje u nekom trenutku svog života.
Procjenjuje se da je više od 200 milijuna djevojaka i žena koje danas žive u svijetu podvrgnuto spolnom sakaćenju u zemljama gdje se to prakticira. Nadalje, procjenjuje se da postoji rizik da će svake godine dodatnih 3 milijuna djevojčica biti podvrgnuto spolnom sakaćenju.
Žene i djevojke su neproporcionalno podvrgnute modernom ropstvu, odnosno nekih 28.7 mililjuna ili 71% od svih osoba. Preciznije, žene i djevojke predstavljaju 99% žrtava prisilnog rada u komercijalnoj seks industriji i 58% u drugim sektorima.
Studija iz 2014. godine zasnovana na intervjuima žena 28 država članica Europske Unije otkrila je da je samo 14% žena policiji prijavilo najozbiljniji incident nasilja počinjen nad njima od strane partnera, a samo 13% je policiji prijavilo najozbiljniji nasilni incident koji je nad njimma počinila osoba koja nije njihov intimni partner.
Prije pandemije COVID-19 više od 100 milijuna djevojaka je očekivalo da će biti udane prije svog osamnaestog rođendana. Sada, kao rezultat pandemije, gotovo 10 milijuna više djevojaka je u riziku da postanu tzv. „dječje mladenke“. Postoji veća vjerojatnost da će djevojke koje se udaju prije 18. godine doživjeti nasilje u obitelji, te manja vjerojatnost da će završiti školu. One imaju lošije ekonomske i zdravstvene izglede nego njihove neudane vršnjakinje, a što će se onda prenijeti i na njihovu djecu, a što onda dalje smanjuje sposobnost zemlje da pruži kvalitetne zdravstvene i obrazovne usluge.
Globalno djevojke koje se udaju prije 15. godine života imaju 50% veći rizik da će doživjeti fizičko ili seksualno nasilje od strane svog partnera.

Preuzmite pdf s ovim podacima uz izvore podataka (linkove), na hrvatskom jeziku, na engleskom jeziku.