Događanja – Zonta klub Zagreb
Dan borbe protiv nasilja nad ženama – 25. studeni
Svaka treća žena u svijetu doživjela je ili doživljava neki oblik nasilja; psihičko, fizičko, seksualno, pokazuju to podaci sakupljeni pri WHO!

Pogledamo li izvješća iz Hrvatske, tijekom 2020. godine ubijeno je 19 žena, prijavljeno je 168 silovanja, a 5 632 osobe prijavljene su za obiteljsko nasilje. Žene čine čak 70 % žrtava obiteljskog nasilja, a koliko silovanja i obiteljskog nasilja nije evidentirano, možemo samo pretpostaviti!
Usprkos neprekidnoj borbi protiv nasilja nad ženama, nasilje je danas itekako prisutno i čini se da se ne smanjuje, dapače, sve je prisutnije i nema naznaka da će se smanjiti.
U vrijeme kada smo zarobljeni pandemijom, izloženost svim vrstama nasilja još je i povećana. Uz fizičko nasilje, povećava se ekonomsko nasilje, više od 55 % osoba koje su izgubile posao su žene. O pogubnim posljedicama pandemije na žensko zdravlje znati ćemo više tek nakon nekoliko godina.
Žene koje su bile ili jesu izložene nasilju, žive među nama. Svaka treća!
Naučimo kako prepoznati zlostavljanje, kako ga prevenirati i kako ga kazniti. Zonta international organizira 30. studenog 2021. Globalni online sumit: “Zonta says NO to violence against the women”, uključimo se, jer nasilje prijeti baš svakoj od nas!

Službena izjava Zonta International vezana za događanja u Afganistanu: Obrazovanje djevojaka mora ostati prioritet!
Mnogi su na godišnjem pa možda i ne prate vijesti i događanja iz svijeta, no ako ste upućeni u zbivanja u Afganistanu, osjetit ćete snagu ove SLUŽBENE IZJAVE. “… Mi u Zonta International imamo jedno na umu – prava žena i djevojaka. Zonta International bori se za ravnopravnost spolova više od jednog stoljeća, a veliki dio naših napora usmjeren je na osiguravanje punog i jednakog sudjelovanja žena u društvu i osiguravanje jednakih mogućnosti za djevojčice da steknu obrazovanje i ostvare svoj puni potencijal.” Odličan je dio iz izjave koji izdvajamo: “Obrazovanje ima moć spašavanja i poboljšanja života žena i djevojčica, što dovodi do zdravijih obitelji i jačih, stabilnijih društava.Iz tih razloga dijelimo zabrinutost da će afganistanskim ženama nametnuti ograničenja koja im zabranjuju da budu sudionici u vlastitom odlučivanju, što je temeljno ljudsko pravo.”
Više na temu: Afganistanske žene o dolasku talibana na vlast

Donacija općoj bolnici “Dr. Ivo Pedišić”, Sisak
Živimo u dosta neobičnim vremenima, svjedočimo devastirajućim djelovanjima pandemije i upornim nastojanjima znanstvenika, a i svih običnih malih ljudi da nastavimo s onim što naš život čini, i nema nikoga u ovoj našoj dragoj zemlji tko nije osjetio da se svakodnevnica promijenila, da su prioriteti malo drugačije posloženi i da su temeljne ljudske vrijednosti ipak nekako postale (a nadamo se i da će ostati) nedvojbeno najvažnije.

Isto tako nema nikoga tko nije sa zebnjom pratio što se zbiva u potresom (potresima) pogođenim područjima i mnogi i mnogi pojedinci, ustanove, udruge ili jednostavno grupe ljudi su se našli ponukanima pomoći na bilo koji način koji im je dohvatljiv i činio se korisnim.
Prijatelji ZONTE iz našeg okruženja, a i šire zvali su i pitali što i kako mogu učiniti, izdvojili smo neke institucije koje su se činile najpogodnije i nadamo se da je poneki doprinos stigao na pravu adresu.
Mi smo kao članice ZONTA kluba Zagreb odlučili skromno pomoći onima koji su ne samo jako stradali u potresima nego su i prije toga, a i poslije toga, neumorno na raspolaganju svima nama i radeći skromno i uporno ono za što su se obrazovali i što najbolje znaju raditi, bez obzira na okolnosti, rade to i dalje.
Ponukani razgovorima s kolegicama iz opće bolnice “Dr. Ivo Pedišić” u Sisku odlučile smo kupiti radnu odjeću za liječnice i sestre – jer u okolnostima u kojima dvije trećine bolnice nema uvjete za rad, stradava i taj dio radnog procesa. I eto – nekoliko kutija s liječničkim kutama i sestrinskim uniformama predano je 16. ožujka 2021. godine dr. Ivani Šmit.
Zahvalili su nam i dr. Vlatka Bedebiković kao i ravnatelj bolnice dr. Tomislav Dujmenović. Pokazali su nam koliko je potres štete učinio, ali i koliko se trude živjeti i raditi. Ostali su u svojoj bolnici, a mi smo otišle s malo ljudske gorčine zbog čitave situacije, a i s nemalo zadovoljstva jer je još jedna ZONTA misija ispunjena.

Sretan Dan žena
Draga naše, na današnji dan, Dan žena, želimo vam da se osjećate uspješno, sretno i ponosno na sve ono što ste do sada postigle kao žene! Vi ste snažne i svjesne žene. Kako to znamo? Već samim time što pratite aktivnosti našeg kluba (ili ste naše članice) pokazuje da vjerujete u snagu i moć žene.
Pokazuje i da ste svjesni činjenice koliko još uvijek ima žena širom svijeta koje ne žive nimalo u laganim životnim uvjetima. Borba za njihovo bolje i ravnopravnije sutra traje i dalje. Hvala Vam na svemu!
Zonta klub Zagreb

Zoom sastanak za ožujak
Održale smo još jedan ZOOMfastičan sastanak našeg kluba! Donacijom “Zonta Fundation for Women” aktivno smo se uključile u obilježavanje Zonta Rose Day i Međunarodnog dana žena na razini Zonta International.
Donacijom radne odjeće djelatnicama Opće Bolnice “Ivo Pedišić” u Sisku zaključeno je da ih podupremo u oporavku nakon potresa. A našem Zonta Distriktu 14 predložile smo da pomoć i potporu upute Glazbenoj školi u Petrinji.

Let’s Help!

Dear Zontas and Zonta’s friends,
It passed more than a month since the big disaster – great earthquakes that hit Croatian towns Petrinja, Sisak and Glina and the whole surrounding area. It is not necessary to stress the enormous consequences for the citizens, economy, agriculture and every aspect of the life and existence.
From the very first moment many and many institutions, organizations, group of individuals or just common people expressed great empathy and offered support and help in different ways and means. We are really thankful and it proves that humankind expresses its real nature just in the moments like that.
We received several messages from our Zonta friends not only from our District but from other parts of the Europe, and would like to express our gratitude to all of you. The reason why we did not respond earlier is very simple: there were so many opportunities and needs at the very first days and weeks that we decided to wait just a little to see what would be the best focus to, being aware that our help should somehow to be in line with Zonta’s mission, vision and goals.
You could find at this website what is our proposal – General hospital “Dr. Ivo Pedišić”, music school in Sisak and high school in Petrinja
Of course, if you would prefer to do something else – everyone will be grateful for that.
- Crowdfunding campaign: “Let’s Help the Sisak Hospital”
- Fundraising campaign: “Help Teachers to rebuild a Music School destroyed in Earthquake”
https://gogetfunding.com/togetherformusicschool/
- High school in Petrinja
Čestitka
Drage naše članice, sadašnje i buduće, drage naše prijateljice i prijatelji, dragi svi koji nas podržavate od srca vam želimo sretan Božić i sve najbolje u 2021. godini.

Nasilje nad ženama u obitelji za vrijeme pandemije u porastu?
Posebno izvješće Ujedinjenih naroda o ispitivanju vezanom za nasilje nad ženama za vrijeme pandemije covid-19.
ZONTA INTERNATIONAL učestvovala je u ovom važnom ispitivanju provedenom u 28 zemalja od početka pandemije. Rezultati su prezentirani krajem 5. mjeseca nakon čega je Zonta International putem svoje inicijative ZONTA TALK također obznanila rezultate pod naslovom “Zonta Cares: Domestic Violence in the Rise?”
Kriza uzrokovana pandemijom posebno se reflektira na onome što se događa ženama jer njihova uloga u zdravstvenim sustavima zauzima 70% pa su izloženije zarazi, gubitak posla za vrijeme krize dolazi do izražaja zbog slabog položaja žene na tržištu rada, zatvaranje zemalja zbog pandemije pogoduje povećanju napetosti u svakodnevnom životu i kućanstvu, da dalje ne nabrajamo.
Samo u 6 zemalja rezultati ne pokazuju povećanje stope nasilja, dok u ostalim zemljama ta stopa raste i do 30 %.
Zaključak je da vlade nisu prilikom donošenja mjera za suzbijanje pandemije uzele u obzir ranjivi položaj žena te ostalih inače ugroženih skupina (migranti i izbjeglice), te da je potrebno povećati broj skloništa za žrtve nasilja, broj linija za pomoć žrtvama nasilja, utjecati na informiranje javnosti o tim problemima putem oglašavanja, društvenih mreža i ostalih kanala komunikacije.

ZONTA kaže NE nasilju nad ženama – a osobito NE nasilju na radnom mjestu!!!
ZONTA INTERNATIONAL, osim što je savjetodavno tijelo u Socijalnom savjetu Ujedinjenih naroda (engl. United Nations, UN) te u Međunarodnom fondu za skrb o djeci i omladini (engl. United Nations International Children’s Emergency Fund, UNICEF) i Organizaciji Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (engl. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization, UNESCO) ZONTA INTERNATIONAL ima istu ulogu i u Međunarodnoj organizaciji rada (engl. International Labour Organization, ILO). Dijele zajedničke ciljeve: na svjetskoj i lokalnoj razini doprinose miru i sigurnosti promovirajući suradnju među narodima na područjima obrazovanja, rada, znanosti i kulture, a u svrhu unapređenja općeg poštovanja pravde, vladavine zakona, ljudskih prava i temeljnih sloboda.
ZONTA klub Zagreb kao član velike obitelji ZONTA INTERNATINAL – nevladine, nepolitičke i nevjerske svjetske organizacije poslovnih i profesionalno orijentiranih žena koje svojim radom i zalaganjem promiču položaj žene u društvu, podupire svojim djelovanjem ne samo globalne napore nego i napore u svojoj zajednici.
Stoga je tradicionalno, obilježavajući Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama – ZONTA kaže NE, ZONTA klub Zagreb poseban naglasak stavljao na sprječavanje nasilja na radnom mjestu. Jer u velikoj većini slučajeva su žrtve nasilja na radnom mjestu žene. A sve to u kontekstu sprječavanja kršenja temeljnih ljudskih prava pa tako i temeljnih, dobro poznatih i desetljećima prihvaćenih, pozitivnih međunarodnih i nacionalnih zakonskih propisa o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu.
Što je nasilje na radnom mjestu?
Nasilje na radnom mjestu je svaki čin ili prijetnja fizičkim nasiljem, uznemiravanjem, zastrašivanjem ili drugim prijetećim remetilačkim ponašanjem koje se događa na radnom mjestu: od prijetnje i verbalnog zlostavljanja do fizičkih napada, pa čak i ubojstava.
Iste godine kad su UN donijele Odluku o obilježavanju Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, na Općinskom sudu u Zagrebu su 22. rujna 1999. na radnom mjestu, tijekom brakorazvodne parnice ubijene su tri žene, a djelatnica suda je teško ozlijeđena. Stoga se na taj dan, uz Međunarodni dan u studenom, obilježava naš Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Opće statistike krovne svjetske Organizacije za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu (engl. Occupational Safety and Health Administration – OSHA ) govore da oko 2 milijuna ljudi svake godine prijavi neku vrstu nasilja na radnom mjestu, dok ih četvrtina ostaje neprijavljeno. U 2016. godini 17% smrtnih slučajeva na radnom mjestu rezultat je nasilja. Velika većina su žene.

Republika Hrvatska kao potpisnica brojnih međunarodnih pravnih instrumenata Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe iz područja zaštite žrtava nasilja, koji zajedno s nacionalnim zakonodavstvom te strateškim dokumentima čine pravni okvir usmjeren zaštiti žrtava nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, osudila je diskriminaciju i pokazala odlučnost da ženama osigura jednako sudjelovanje u svim područjima života, društvenom, gospodarskom, kulturnom i političkom. Načinjen je niz sustavnih aktivnosti iz područja Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Kaznenog zakona te Zakona o kaznenom postupku te donijeta Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2017. do 2022. godine.
U Nacionalnoj strategiji je prepoznat dvosmjerni značaj radnog mjesta: (1) kao mjesto gdje je moguće provoditi nadzor i poduzimati mjere za sprječavanje nasilja nad ženama te (2) zapošljavanje žena koje su doživjele neki oblik nasilja. Nositeljima tih aktivnosti imenovani su Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora koji u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i jedinicama područne (regionalne) samouprave, obrazovnim institucijama, poslodavcima i organizacijama civilnog društva trebaju:
- Planirati i programirati zapošljavanje žena žrtava nasilja
- Poticati poslodavce na zapošljavanje žena žrtava nasilja te
- Jačati suradnje između područnih i regionalnih ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i skloništa i savjetovališta za žrtve nasilja u obitelji u cilju pripreme za zapošljavanje i poboljšanje zapošljavanja žrtava nasilja u obitelji
Jasno su istaknute aktivnosti, navedeni rokovi, navedeni izvori od kuda će se osigurati potrebna financijska sredstva te definirani pokazatelji za praćenje uspješnosti provedbe.
Kako su organizacije civilnog društva prepoznate kao suradne u doprinosu ostvarivanja ciljeva Nacionalne strategije, a Europska konfederacija sindikata (engl. European Trade Union Confederation, ETUC), povodom obilježavanja UN-ova Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama je u primjenu stavila više od 160 kolektivnih ugovora (sklopljenih u deset zemalja EU), koji se bave višestrukim oblicima uznemiravanja i nasilja kojima žene mogu biti izložene na radnom mjestu; daje se dovoljno potstreka za objedinjavanje zajedničkih nastojanja srodnih udruga na području Republike Hrvatske. I daje prostora za organiziranje konkretnih aktivnosti u vremenu koje je pred nama. Naravno, na način kako to propisuju aktualne epidemiološke mjere i dozvoljavaju mogućnosti provedbe.
Prof.dr.sc. Jadranka Mustajbegović, specijalistica medicine rada
Pandemija COVID-19, adolescenti i nasilje
U sagledavanju zdravstvene i društvene krize uzrokovane pandemijom koronavirusom, u nastojanju da se osposobi zdravstveni sustav u cilju očuvanja ljudskih života kao i napora usmjerenih na održavanje ekonomske stabilnosti društva i pojedinaca, pažnji stručnjaka, političara, znanstvenika i donositelja odluka izmiče značenje djelovanja fizičke i socijalne distance na međuljudske odnose u obiteljima, među partnerima i između roditelja i djece. Iako uspješne u prevenciji širenja zaraznih bolesti, rigorozne mjere koje uključuju socijalno distanciranje, uz cijeli niz pripadajućih posljedica (poput rasta nezaposlenosti, gospodarskog pada, snižavanja životnog standarda i kvalitete života), imaju utjecaj i na mentalno zdravlje.
Razdoblje adolescencije je specifično i vulnerabilno već zbog same naravi potrebe odrastanja, osamostaljivanja i sazrijevanja, a pandemija koja je zahvatila čitav svijet stresnim djelovanjem i nasilnim promjenama u svakodnevnom životu, osobito kada je postalo jasno da krizno razdoblje neće tako brzo proći, imaju i prikriveno i teško vidljivo djelovanje na sve populacijske skupine.

Adolescenti imaju manji rizik od težih oblika bolesti, potrebe bolničkog liječenja te neželjenih ishoda, ali pandemija može zahvatiti druge aspekte njihovog fizičkog, mentalnog i društvenog zdravlja.
Općenito situacija u kojoj je ograničeno društveno funkcioniranje može izazvati nelagodu i tjeskobu, a to može još izraženije biti u djece pa i mladih koji teško razumiju što se zapravo događa. Roditelji često mijenjaju svoje radne navike, rade u radnim smjenama ili od kuće, nije nerealna tjeskoba zbog mogućnosti gubitka posla. Djeca i mladi su ponekad prisiljeni pratiti školu online ili u otežano promijenjenim uvjetima, ograničeno im je kretanje, ograničene različite aktivnosti i druženja. Takva situacija nosi povećani rizik sukoba, izljeva nezadovoljstava, svađa, poremećaja odnosa te različitih oblika agresije koji ne mimoilaze ni djecu ni mlade. Osobito su ugrožene obitelji koje žive s niskim ili nedovoljnim primanjima i u uvjetima koji su nepovoljni za dugotrajniji cjelodnevni boravak svih članova. Prethodne kronične bolesti bilo kojeg člana obitelji dodatni je teret ne samo zbog naravi bolesti već i zbog otežanog ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu u doba pandemije.
Društveni život i kontakti uvelike se ostvaruju putem društvenih mreža i različitih online platformi, što roditelje i odgajatelje stavlja u gotovo nemoguć položaj – u doba prije pandemije nastojalo se ograničiti ili barem svesti na razumnu mjeru vrijeme provedeno pred nekim od ekrana, sada je to postalo ne samo nemoguće ograničiti već je to neminovna sastavnica svakidašnjice.
Upravo stoga su i oblici agresije i nasilja poprimili i neke druge oblike – osim tjelesne sve je prisutnija nevidljiva agresija putem tih načina komuniciranja. Poznati su naravno i slučajevi lažnih profila i krađa identiteta, ali u svakodnevnici mladih verbalni (pisani) sukobi, vrijeđanja, ismijavanja, zanemarivanja, blokiranja, dijeljenja uvredljivih ili zastrašujućih slika i poruka nisu rijetki ni izuzetak. Iako im ne možemo uskratiti komuniciranje onim kanalima i načinima koji su im preostali (svjesni da nažalost gube dio mladosti i da zapravo ne znamo kada ćemo im to i hoćemo li im moći nadoknaditi), i nadalje vrijedi preporuka da se, koliko god možete, zanimate za to s kim se i kako komunicira i pokušate biti na raspolaganju za sva eventualna pitanja ili sumnje.
Osim učenja i druženja s prijateljima, mladi imaju brojne oblike romantičnih veza i pravo da budu zaljubljeni. Ograničavanje putovanja i kretanja kao i mjere ograničenja rada klubova i kafića djeluju i na taj aspekt života mladih. Kako racionalnost nije jača strana mladosti, moguća su i online vrijeđanja i ljubomorni ili agresivni ispadi koje nije moguće riješiti odmah i sada. Osim toga, preventivne mjere kao i dostupnost službi za reproduktivno zdravlje ograničena je cjelokupnim stanjem u sustavu zdravstva. Odgovornost je sada sve više na pojedincima. Praćenja pokazuju da se u doba pandemije smanjio udio mladih koji se cijepe protiv infekcije humanim papilomavirusom, što je djelotvorna i dostupna (dugoročna ) mjera prevencije raka vrata maternice.
U nekim je zemljama dokumentirana povećana pojava nasilja za vrijeme pandemije (Kina, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Francuska, Brazil). U Hrvatskoj nije registrirano povećanje broja prijavljenih slučajeva nasilja u doba pandemije u usporedbi s prethodnim razdobljima. Naravno, ostaje otvoreno pitanje prijavljivanja, odnosno spremnosti žrtve nasilja da to objelodani i zatraži pomoć. Osim incidentnih pojava gdje mora intervenirati policija, velika većina i tjelesnih a osobito verbalnih ili internetskih nasilja ostaje neregistrirana.
Za sada nije moguće procijeniti kolike će i kakve (ako ih bude) biti dugoročne posljedice ovakve situacije. Adolescenti ostaju vulnerabilna skupina i zahtijevaju, bez obzira na pandemiju, a upravo i zbog nje, povećanu pozornost roditelja i zajednice, zahtijevaju otvorene mogućnosti pružanja podrške i pomoći i u području mentalnog zdravlja.
Prof. dr. sc. Marina Kuzman
Zagreb, studeni 2020.
